U članku se želi pratiti Petrićev put od "antropološke" problematike do zasnivanja svojstvenog novoplatoničkog sustava bez čovjeka. Na temelju analize i interpretacije ranijih Petrićevih spisa Sretan grad 1553, Deset dijaloga o povijesti 1560 i Deset dijaloga o retorici 1562 tumači se Petrićev put na kojem on humanističku tematiku ili "antropološke" probleme ne uspijeva filozofski utemeljiti, odnosno utemeljiti na način koji mu se ukazuje i bitno nameće kao znanstveno-filozofski, te biva usmjeren u pravcu zasnivanja vlastita novoplatoničkog sistema. Ukoliko se tu još može govoriti o problemu čovjeka, tada samo u smislu puta od kompleksnosti antropološkog problema do apstraktnog gledatelja ili konstruktora sistema.The article intends to foll...
Prije pedeset i jednu godinu, dakle 1964., u Zagrebu je objavljen prvi broj filozofskog časopisa Pra...
Druga knjiga Petrićeve Pancosmije potpuno nam otkriva što je Petrić mislio de continuo ili de divisi...
Takva je misaona staza moguća jer su i Petrić i Politeo pronicanjem u antičke utilitarističke stavov...
Frane Petrić, istaknuti neoplatonski mislilac hrvatskoga podrijetla, svoja je znanja iz područja pri...
Petrićeva kritika Aristotela morala je osporiti dvovrsnu tradicionalno prisutnu pozitivnu valorizaci...
U prvom dijelu rada analizirane su opće odrednice platonizma renesanse, odnosno razvoj zapadnog, rim...
U referatu se polazi od razlikovanja jedne povijesnofilozofske recepcije renesansne filozofije, od j...
Petrićeva kritika Aristotela temelji se u određenom razumijevanju i tumačenju Aristotelove filozofij...
U članku se analizira Petrićev pojam vremena u Discussiones peripateticae. Ističe se da je Petrićeva...
Hrvatski renesansni mislilac Frane Petrić (1529-1597) autor je spisa Sretan grad, u kojem je iznio v...
Francesco Patrizi è uno dei massimi filosofi della natura nonché uno dei più noti neoplatonici del R...
U radu se nastoji protumačiti kompleksnost antropologije kao znanosti, ali i onoga što proučava i š...
U knjigama drugog sveska Discussiones peripateticae (1581), Frane Petrić kritizira Aristotelovo tuma...
U članku se razmatraju neki aspekti jednog od temeljnih pojmova renesansnog mišljenja, s naglaskom n...
U članku je dan kratak kronološki pregled radova hrvatskih autora o hrvatskom filozofu Frani Petriću...
Prije pedeset i jednu godinu, dakle 1964., u Zagrebu je objavljen prvi broj filozofskog časopisa Pra...
Druga knjiga Petrićeve Pancosmije potpuno nam otkriva što je Petrić mislio de continuo ili de divisi...
Takva je misaona staza moguća jer su i Petrić i Politeo pronicanjem u antičke utilitarističke stavov...
Frane Petrić, istaknuti neoplatonski mislilac hrvatskoga podrijetla, svoja je znanja iz područja pri...
Petrićeva kritika Aristotela morala je osporiti dvovrsnu tradicionalno prisutnu pozitivnu valorizaci...
U prvom dijelu rada analizirane su opće odrednice platonizma renesanse, odnosno razvoj zapadnog, rim...
U referatu se polazi od razlikovanja jedne povijesnofilozofske recepcije renesansne filozofije, od j...
Petrićeva kritika Aristotela temelji se u određenom razumijevanju i tumačenju Aristotelove filozofij...
U članku se analizira Petrićev pojam vremena u Discussiones peripateticae. Ističe se da je Petrićeva...
Hrvatski renesansni mislilac Frane Petrić (1529-1597) autor je spisa Sretan grad, u kojem je iznio v...
Francesco Patrizi è uno dei massimi filosofi della natura nonché uno dei più noti neoplatonici del R...
U radu se nastoji protumačiti kompleksnost antropologije kao znanosti, ali i onoga što proučava i š...
U knjigama drugog sveska Discussiones peripateticae (1581), Frane Petrić kritizira Aristotelovo tuma...
U članku se razmatraju neki aspekti jednog od temeljnih pojmova renesansnog mišljenja, s naglaskom n...
U članku je dan kratak kronološki pregled radova hrvatskih autora o hrvatskom filozofu Frani Petriću...
Prije pedeset i jednu godinu, dakle 1964., u Zagrebu je objavljen prvi broj filozofskog časopisa Pra...
Druga knjiga Petrićeve Pancosmije potpuno nam otkriva što je Petrić mislio de continuo ili de divisi...
Takva je misaona staza moguća jer su i Petrić i Politeo pronicanjem u antičke utilitarističke stavov...